Kolesterol i masnoće u krvi nužni su za normalno funkcioniranje organizma, ali kada
ih ima previše, one se nakupljaju u stijenkama krvnih žila.
To dovodi do stvaranja aterosklerotskih plakova i povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, poput srčanog i
moždanog udara.
Zašto je to važno ?
Dislipidemija je poremećaj masnoća u krvi. To znači da su vrijednosti kolesterola ili
triglicerida previsoke ili preniske u odnosu na ono što je zdravo.
Najčešći oblici dislipidemije uključuju:
Povišen ukupni kolesterol
Povišen LDL Kolesterol ("Loš" kolesterol)
Snižen HDL Kolesterol ("Dobar" kolesterol)
Povišene masnoće – trigliceridi
Što su Dislipidemije ?
Tko je u riziku ?
Osobe s genetskim naslijeđem
(npr. obiteljska hiperkolesterolemija)
Osobe koje imaju povišen krvni tlak, dijabetes,
prekomjernu tjelesnu težinu
Osobe koje vode sjedilački način života,
puše ili se nezdravo hrane
Tko je u riziku?
Osobe s genetskim naslijeđem (npr. obiteljska hiperkolesterolemija)
Osobe koje imaju povišen krvni tlak, dijabetes, prekomjernu tjelesnu težinu
Osobe koje vode sjedilački način života, puše ili se nezdravo hrane
Kolesterol je masnoća, odnosno lipid, čija je funkcija izuzetno važna za organizam, a tijelo ga prirodno proizvodi.
Nalazi se u krvotoku i stanicama vašeg tijela. Tijelo samo stvara sav kolesterol koji mu je potreban i koristi ga za održavanje zdravlja. Kolesterol sudjeluje u stvaranju novih stanica, nekih hormona te tvari koje pomažu u probavi hrane.
Iako je kolesterol sastavni dio zdravog tijela, njegove normalne fiziološke vrijednosti — one s kojima se rađamo i uredno se razvijamo — iznose do 1.0 mmol/l. Zbog suvremenog načina života, vrijednosti kolesterola često su znatno više, što predstavlja problem. Osim onoga što tijelo samo proizvodi, i prehrana značajno utječe na razinu kolesterola u krvi.
Dva tipa lipoproteina prenose kolesterol do i od stanica
Kolesterol niske gustoće lipoproteina (LDL) često se naziva „lošim“ kolesterolom. Kada je njegova razina u krvi previsoka, LDL se može povezati s mastima i drugim tvarima, stvarajući naslage na unutarnjim stijenkama krvnih žila — arterija. Te naslage, poznate kao plak, zadebljavaju i otvrdnjuju stijenke krvnih žila, sužavajući ih i ograničavajući protok krvi. Ako se plak rasprsne, može nastati krvni ugrušak ili se njegov dio može odvojiti i putovati krvotokom, što može izazvati srčani ili moždani udar.
Zato se za LDL-kolesterol kaže: „manje je bolje“.
S druge strane, lipoprotein visoke gustoće (HDL) naziva se „dobrim“ kolesterolom jer uklanja „loši“ LDL iz arterija i vraća ga u jetru, gdje se izlučuje iz tijela. Na taj način smanjuje količinu kolesterola koji bi se mogao ugraditi u plak.
Trigliceridi su najčešći oblik masti u tijelu. Dolaze iz hrane, ali ih i tijelo samo proizvodi. Oni se također mogu nakupljati unutar stijenki arterija i pridonositi stvaranju plaka.
Razine Kolesterola
Postoje određene krvne pretrage koje liječnicima pomažu u procjeni vašeg kardiovaskularnog zdravlja.
Jedna od najvažnijih je profil lipida ili lipidogram, kojim se procjenjuju različite vrste masnoća u krvi. Ovim testom dobivaju se četiri glavna rezultata: ukupni kolesterol, LDL (loši) kolesterol, HDL (dobri) kolesterol i trigliceridi — koje se ponekad naziva i „ružnima“, jer predstavljaju oblik masti u krvi.
Iako je važno poznavati svoje vrijednosti kolesterola, najbolji način za smanjenje kardiovaskularnog rizika nadilazi same brojke. Potrebno je sagledati ukupno zdravstveno stanje te primijeniti sveobuhvatan pristup procjeni i smanjenju rizika.